Obavještajni ciklus 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 15 | Nivo: Fakultet kriminalističkih nauka

UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE
sigurnosni studij
Seminarski rad iz predmeta: ZASTITA I SIGURNOST INFORMACIJA
Na temu: OBAVJESTAJNI CIKLUS
Mr. Goran Kovacevic
Sarajevo, Novembar, 2010.
UVOD
Najstariji pisani izvor o obavjestajnoj djelatnosti datira iz vremena 4000. godine p.n.e, napisan na glinenoj plocici, a pronadjen je na podrucju danasnje Sirije. Uz nju se veze ime Banuma, najstarijeg poznatog spijuna u istoriji.
Prema M. Abazovicu postoje“u razlicitim teorijama dva osnova shvatanja nastanka obavjestajne djelatnosti: prvo, da je obavjestajna djelatnost prirodno svojstvo ljudskog roda te prema tome postoji od kada i ljudsko drustvo i da ce postojati dok postoji i ono; drugo, da je obavjestajna djelatnost istorijska kategorija, te prema tome da je nastala na odredjenom stupnju ljudskog razvitka, pa otuda nije ni vjecita, vec ima svoj nastanak, razvoj i kraj.
De Walk smatra da je obavjestajni ciklus fazni model istrazivackog procesa i sastoji se od 6 faza: planiranje, prikupljanje, obrada, analiziranje, izvjestaj i sirenje. Ovaj pristup ce mi biti smjernica u radu tj.fokusirat cu se na njega.
1. OBAVJESTAJNI CIKLUS
Osmofazni obavjestajni ciklus nominuje Douglas H. Dearth i cine ga sljedece faze: planiranje zadataka, prikupljanje podataka,obrada ili eksploatacija, analiza, produkcija, dostavljanje podataka,korisnici i ponovni zahtjev. D.H.Dearth prosiruje ciklus na vec spomenutu „povratnu spregu“ sa posljednje dvije faze: korisnici i ponovni zahtjev. Namece se misljenje da upravo ove faze dovode do kvaliteta analize kao fundamenta obavjestajnog ciklusa.
De Valk definise karakteristike obavjestajnog ciklusa. Po njemu obavjestajni ciklus karakterisu sljedece osobine:
Interdisciplinaran – Analiticar kombinuje metode, podatke i iskustva iz potpuno razlicitih profesionalnih grana odnosno podrucja i inkorporira ih u jednostavnu analizu.
Okrenut prema buducnosti – Za svrhe politickih planova ovaj proces je okrenut prema buducnosti. Znamo da je buducnost po pravilu neizvjesna, te zakljucujemo da je ovo izuzetno tezak zadatak. Elementi neizvjesnosti moraju biti ukljuceni u proces kreiranja obavjestajnih izvjestaja agencija. Element neizvjesnosti u vezi sa ovim procesom, daleko je vise prisutan nego kod uobicajenih naucnih istrazivanja. Uvazavajuci element neizvjesnosti, proces analize poprima nesto drugaciji karakter – znatno veca izlozenost riziku od greske zbog pogresno izradjene analize.
Nepristupacni podaci i sadrzaji – Agencije se cesto susrecu sa oponentima i razlicitim skrivenim subjektima i faktorima. Upravo ova nemogunost dobijanja potrebnih informacija, tacnije nepristupacnost ciljanom sadrzaju moze biti objasnjena na dva nacina: prvi, postoji znato veca sansa da su u mnogim disciplinama posmatrane informacije strogo cuvane ili kontrolisane od strane oponenata. Drugo, upravo ta nedostajuca informacija je kljucna za osobine obavjestajne djelatnosti. Npr. Uzimajuci u obzir namjere oponenata.
Male vjerovatnoce – velike posljedice – Kako bi kvantificirao i utvrdio rizik analiticar se susrece sa dogadjajima koje je tesko predvidjeti. Osnovni cilj obavjestajnog ciklusa je predvidjanje,ali na pravi precizan nacin. Komplikovanost je jos veca ako uzmemo u obzir da ovakvi dogadjaji zavise od vise vezanih uslova.

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]